Jean Poiret napisao je La Cage aux folles 1973. godine, a iste je godine djelo praizvedeno u Parizu. Po komadu je snimljen i film, koji je 1983. doživio i svoju brodvejsku mjuzikl-adaptaciju, ponavljajući uspjeh koji je ova komedija ostvarila u Francuskoj. U američkom remakeu francuskog filma ("Krletka", The Birdcage) glavne su uloge tumačili Robin Williams, Nathan Lane i Gene Hackman. La Cage aux folles jedan je od najboljih primjera bulevarske komedije – nudi intrigantnu radnju, klasičnu komediju zabuna i šaroliku galeriju likova. Žanrovski, hrvatska izvedba Krletke suvremeni je hibrid koji hrabro otvara društveno i politički važno pitanje odnosa prema različitim životnim izborima.
RIJEČ REDATELJA
Krletka je bulevarska komedija u svom najboljem izdanju – kao takva, nudi intrigantnu radnju, obilje zabuna i šarolike likove.
TELEPORTACIJA U DRUGI SVIJET
Krletka nije samo predstava, vodvilj ili bulevarska komedija. Ona je zapravo nadahnjujuća okosnica oko koje se predstava gradi u hodu. U tom smo procesu u Varaždinu prepisivali uloge, dodavali replike, mijenjali scene, ubacivali pjesme koje su nam bliske – naše – i općenito intervenirali na sve moguće načine u nešto što je s jedne strane potpuno otvorena forma u malom svijetu kazališta, ali živi svoju mukotrpnu egzistenciju unutar svog kluba, music halla ili kabarea, kako vam već drago. S druge strane, tu je unaprijed zadana feydeauovska struktura punokrvnog vodvilja koja ne dopušta ni sekundu opuštanja ni glumačke improvizacije. Tu počinju paradoksi postavljanja ove predstave. Zadali smo si zadatak stvoriti "živu predstavu", takvu koja uključuje kontakt s publikom, dok istodobno postavljamo vlastitu dramaturšku strukturu komada – držeći se osnova. I tu dolazi ono najzanimljivije: što smo više intervenirali, dublje gledali u sebe i ulazili u likove brusivši dijaloge kako bi bili bliži našem kazališnom i urbanom miljeu, što smo više secirali našu ksenofobičnu svakodnevicu mijenjajući imena i čitave situacije – to smo se više približavali izvorniku. Svijetu nostalgije iza čije nas velikodušne večernje olakšice vrebaju puno mračnije sile, sile koje pokušavaju u sustavski okvir utisnuti sve što je pri ruci – bilo da je riječ o rodu, spolu, naciji, korporaciji, religiji ili nečemu drugom. "Biti drugačiji" – fraza s kojom se svatko od nas može poistovjetiti vlastitom stvarnošću različitom od propisane – više ne prolazi. Ovdje kazalište služi kao izvrstan, izravni teleporter u svijet drugačijeg i mogućeg, a komedija kao jedno od najmoćnijih sredstava komunikacije našeg vremena. Predlošci su jasni: svijet je pun lažljivaca, kretena, oholih i pohlepnih, svakojakih fanatika i političko-korporativnih reptila. Što im se više smijemo, to će prije nestati. Duboko su me se dojmili entuzijazam, profesionalnost, razigranost i radost varaždinskog ansambla. Volimo vas, dobrodošli u Krletku.
Krešimir Dolenčić
Prijevod: Vladimir Gerić
Adaptacija: Krešimir Dolenčić i Željka Udovičić
Redatelj: Krešimir Dolenčić
Scenografija: Marta Crnobrnja i Marta Dolenčić
Kostimografija: Doris Kristić
Koreografija: Dinko Bogdanić
Oblikovanje svjetla: Deni Šesnić
Originalna glazba i obrade: Mario Mirković
Glazbenik: Vid Novak Kralj
Asistentica redatelja: Vida Huzjak
Asistentica kostimografkinje: Žarka Krpan
Asistentica koreografa: Nikolina Mekovec
Inspicijent: Sanjin Rožić
Šaptačica: Natalija Gligora Gagić
Uloge:
Stojan Matavulj kao GEORGES
Marinko Leš kao ALBIN
Robert Španić kao FRANCIS
Karlo Mrkša kao MERCEDES
Lovro Rimac kao SALOME
Denis Bosak / Vid Ćosić kao LUKAS
Nikša Eldan kao FILIP
Zdenko Brlek kao GOSPODIN TABARRO
Dea Presečki kao ORNELA
Darko Plovanić kao GOSPODIN PETIR
Helena Minić kao GOSPOĐA PETIR
Elizabeta Brodić kao ANDREA
Beti Lučić kao SIMONE
Mladen Jerneić Grof Erdödy kao SMILJKA